box 17/5
11. Reigen
LISTAK
HARDEN PROTIV SCHNILZ
VA „KOLA-, KKolo= Arfe Schnfe¬
lera je jedno fäamsko djelo u kojemu
nastupaju razlififa lica muska 1 Zenska
iz razlicitih stalega. „Kolos se sastojt u
kom da pojedina Eena ide od jednog mu
skarca do drugogli pojedini muskarac od
jedne Zene do druge da se na koncu sa¬
stanu Zena s kojom je =Kolos zapocelo i
muskarac s kojim se „Kolos syrsava.
Razgovor izmedju svake dvije osobe kre¬
e se samo oko toga kako bi doslo do
jednog seksualnog akta. No taj akt sva¬
ki put izostane.
Ovo Schnitzlerovo djelo bilo je ispo¬
S
Cetka izdano samo za jedan uski kraj, no
kasnije i za zire opéinstvo. Nedavno je
Stavise bilo izneseno i na jednu berlinsku
pozornicu. No policija se umjesala u pri¬
kazivanje te stvari. Protiv tog mjesanjé
policije protestovali su neki ljudi iz nje
madkog umjetniskog svijeta, Tom prili¬
kom je ucinjena jedna anketa, u kojoj
su neki profesori, kazalisni struenjacii
knjizevnici izrekli o tom =Kolus svoje
misljenje, Najinteresantniji od dih sudo¬
va je sigurno onaj od strane Maximili
jana Hardena, znamenitog berlinskog zur
naliste i izdavaëa lista -Zukunfte, Har
den pise u glavnom ovo:
Gopodin Artur Schmitzler je umjetnik
rijeei, u kojem, po njegovom vlastitom
Sudu niko nije srdaënije od mene po¬
zdravio nekoë jednu nadu njemacke dra¬
matike. Iz pupoljka ove nade nije izisac
zreli plod. Demon genius je izotao; samc
je nekcliko dunavskih gracija okruzilo
jos kadsto, na kraiko vrijeme, Beéani¬
na. On pripada literarnei plejadi (oko
prilike 1890.), koju su bili podigli svo¬
jom miloscu recenzenti, svezani s ovom
plejadom razlicitim interesima, Zato ovaj
pisac, koji se u svojim mladenaékim go¬
dinama Cinio pjenikom, nije imao pri¬
ike da Euje istinu o sebi. Bududi da nje¬
gova snaga nije bila ravna njegovu htije¬
ju, dogodilo se da je on postajao sve
plitkiji. On se sve vise upustao u to da
njegova djela imaju izvjestan erotski
draz, znajuci da se tako pribavlja velika
publika. Kolos cijelo Zivi od tog draza.
To djelo, koje je spodetka bilo izdano
samo za amatere i prijatelje umjetnosti,
najedamput je bilo izneseno pred brojne
gledacce, na pozornicu,
Sada se to djelo daje na pozorici gra¬
janske viscke Skole za maziku, na po¬
ornici, na koju ne bi mogla doci ni
Lulus Franka Wedekinda (koji uosta¬
lom pored dusevno eleganiog Schnitzle
a stoji ipak kao gigant pored kicosa)
Jer tu, u -Lulu-, bilo je ipak tragedije
zimbolike, i uz to Wedekindova djevi¬
ganska strepnja pred svim zlom, koje iz¬
lazi iz Pandovine kutije. U =Kolus na¬
protiv, koje ne dosadiuje samo onima
Sto uzivajti u sujetu, nema nista, ne tre¬
ba zapravo drugo nista ni da bude nego
prikazivanje drazi, sto djeluje na vaso¬
motorne nerve.
Mogu li ja jedun giumn, u kojoj se
ponavljaju svaku vede pred nekoliko bo¬
gatasa grimase prostitucije u svrim zara
de novaca, mogu li se ja tome diviti u
strahopocitanju kao pravoj umjetnosti.
Na blagajni se placa do stotinu mara¬
ka, kod preprodavaca detiri stotine ma¬
raka za sjedalo, I cko ovih sjedala se
otimlje jedna çomila, koja ne dopusta
da umjeinik, Einovnik, sudac, ucenjak
Garieanja 2.———
proletarac dodje i do najjeftinijeg sjeda.ke) veli
eliki na
la. Je li moguce da se oni, koje danas¬
sumnje,
nji zargon nazivije Svercerima, Siberima
Ogromn:
i parasitima rata, guraju na blagajni da
da jos
uzivaji Eistu umjefnost.
stu.
Ja ne sumnjam da bi umjeinik
Kako
Schnitzler, koji bi vidio ovu zbilju, ka¬
kova je ona doista, radije gladovao nego
su ovdje
ljeno sv
primao dobit iz jednog tako prljavoga
karstva
vrela. I mi svi kojima je umjeinost sve¬
tost moramo se podiéi protiv dnevno dr¬
ove Sla
skisih pokusaja da se pomocu noénih ple¬
vjesna
sova i seksualne teatralike ubija radost
tzam kd
za plemenito, slobodno pobudjenje Eula.
Od K
Ier ova radost Zivi od tajantva najvedeg
mozda
polnog dogadjaja, koji svaki sam mora
mamo
razotkriti, u blazenoj golotinji mu se di¬
saz s m#
viti i uzwvail ga kae da se prije nije niko¬
Zawa
mu razotkrilo, Najbolje sredstvo da se
kov, Ru#
ovu radost unisti bio bi osnutak jedne
jeéa, Gd
drzavne viscke Skole za telmicko goje¬
zalisni
nje Eulnostis. Pokusna pozornica za tu
svoje fa
syrhu mogla bi podeti s prikazivanjem
saavrsen
Schitzlerova „Kolas,
ku sigur
HUDOZESTVENI TEATR U CE¬
ne paze
vise disc
LJU. Kako celjsko -Novo Dobaa javlja
Sala bi
vode se sa impresarijom druzbe Hudo¬
nika.
Zestvenog leatra iz Moskve pregovori, da
Od L.
druzba ili pojedinj Clanovi njezini prire¬
de nekoliko predstava u celjskom slove¬
syjeze
kavalire
nadkom kazalistu.
ARAPSKA UNIVERZA U JFRUZA
LEMU. Engleska je nakanila, da u Pale¬
Kako
stini podigne univerzu sa syrhom, da se
toj izlo
preporodi arapska kuitura, Iu de se pre¬
skih sh
davali arapskim jezikom o arapskoj knji¬
nema
Zevnosti i znanosti.
imena,
nackoj
RUSI 1 POLJACI NA UMJETNIE¬
mroge.
KOJ INTERNACIONALNOJ 12102
spominj
BI U ZENEVI. Arts et Lettrese, bulletin
ra dana
de eritique independante (neovisne kriti¬