11.
najjeftinijeg sjeda¬
se oni, koje danas¬
vercerima, Siberima
aju na blagaini da
st.
da bi umjetnik
dio vu zbilju, ka¬
adije gladovao nego
og tako prljavoga
a je umjeinost sve¬
i protiv dnevno dr¬
pomocu nocnih ple
tralike ubija radost
#o pobudjenje Eula.
d tajantva najvedeg
ji svaki sam mora
golotinji mi se di
ase prije nije niko¬
blje sred #vo da se
b bi osnutak jedne
za telmicko goje¬
a pozornica za tu
eti s prikazivanjem
TEATR U CE¬
Novo Dobaa javlja
ijom druzbe Hudo¬
oskve pregovori, da
anovi njezini prire
a u celjskom siove¬
ERZA U JERUZA-
akanila, da u Pale¬
u sa syrhom, da se
Ita, Tu de se pre¬
om o arapskoj knji¬
1 NA UMJETNIC
DNALNOJ 12102.
et Lettrese, bulletin
ante (neovisne kriti¬
box 17/5
Reigen
ce) veli o Rusima i Poljacima: Rusija,
elikj narod, narod amjeinika, bez svake
sumnje, manjka kod ove svecanosti.
Ogromna praznina, koju imaginacija moz
da jos produbljuje, zja na njenom mie
tu.
Kako je ved redeno: Rusi i Poljaci koji
su ovdje zastupani, ne donose nam Ze¬
ljeno svijetlo nad aktuelnim stanjem sli¬
karstva u njihovim zemljama. Ono Sto
vjesna pjesnicka egzaitacija, bezazleni li
tzam koji sebi dopusta sve slobode.
Od Kislinga, kojega ée godine i rad
mozda ucmiti wyrlo velikim slikarom,
imamo za sada, jedan lijepi i Siroki pej
saz s mora,
Zawadzinki, Poljak, kao i Vera Tar¬
kov, Ruskinja, vrlo s ugodmi slikari cvi
jeca, Gondarova i Laricnov, odlièni ka¬
zalisni dekorateri, donose, da realizuju
voje fantazije boje i forme, reklo bi se
saavrsenu logiku, blagi osjecaj, metodié¬
ku sigurnost, Kikoin, obilan i bogat, slikn
ne pazedi na kubu; a to je Steta, jer malo
ise discipline, mezgovne kontrole, poja
Sala bi osjeéajnu moé slika ovog umjet
nika
Od Lewitzke nasao sam pejsaze sreén#
svjeze kao vizije iz djetigistva, lijepe
kavalire iz legenda.
Kako se dakle vidi iz ovog prikaza, na
toj izlozbi nema najistaknutijih novih rii¬
skih shikara. Dosta je da spomenemo da
nema n Kandinskoga ni Lhagala, dva
imena, koja u Rusiji, a narocito u Nje¬
mackoj (Chagal i u Francuskoj) znade
mnogo. Medjutim -Arts et Lettres: ne
spominju jednog od najznamenijih kipa¬
ra danasnje Evrope, kubistu Aleksandra
Arshipenka, koji je ipak zastupan na toj
zlozbi.
SLOVOS SOCHALNA KNALZNICA
NARODNE ZASTITEx Primismo prva ée¬
tiri sveska ove nase nove knjiznice i to:
svezak I. i II. Dr. M. D. Popoviéa „Deöje
itanjea, te prof. Stjepana Ratkovica: „Sa¬
remeno staranje za djecu i mladeze.
Rad oko zastite djece i mladezi bio je
veé prije rata u punome jeku po svima pro
svjecenima zemljama svijeta, a u ratno
poratno doba razvio se je do nesluéene vi¬
sine. I kod nas je prije rata bilo tragova
oga rada, ograniden na privatnn dobro¬
tvornu djelatnost no tek nove gospodarske,
drustvene i politicke prilike nametnuse
1
nama svom snagom problem staranja za nas
narodni pomladak. Nasa je mlada drkava
odmah u podetku svoga Zivota stala da or¬
gahizira i zastitu djece i mladezi, no do¬
sada su se u tome postigli neznatni uspje¬
si. Jedan od glavnih razloga manje vise ne¬
poznatog mnogima od tih, koji bi imali ili
htjeli na tome polju raditi nije uvijek ja¬
sno, Sto bi i kako bi. Za to je pokrenuta
socijalna knjiznica Narodne Zastite „Slo¬
vos, koja dolazi u pravi das i popunjava
osjetljivu jednu prazninu u nasoj strucnoj
anjizevnosti. Ne bi smiclo biti nijednoga
uditelja, svedenika, lijeénika ni upravnika,
koji ne bi pratio izdanja ove knjiznice, ko¬
a ée im dati jasan pregled svega savreme¬
oga nastojanja na ovom vaknom podrucju
socijalnoga rada. Knjige su napisane posve
popularno i laganim slogom, niome se mo¬
gu okoristiti i inteligentniji lajici, koji mi¬
sie saradjivati u nastojanju oko nasega na¬
odnoga pomlatka. Ovu je knjiznicu prepo¬
rucila kr. zemaljska vlada povjerenistvo za
Prosvietu i vjere svim skolskim zavodima
Hrvatskoj i Slavoniji, a napose narucuje
se kod „Narodne Zastiter u Zagrebu, Josi¬
povac 30. Cijena je I. i II. svesku 8 kruna,
a III. i IV. 24 krune.
PRVI KONCERAT HRVATSKOG PJE¬
VACKOG DRUSTVA SZRINISKIe U
DERVENTI. U subotu dne 8. o. mj. prire¬
dilo je Hrv. pjevačko druitvo sZrinjskic u
Derventi u prostorijama svratista Hill ve¬
liki koncerat, koji je bio bogat na raspo¬
redu a uspich je bio upravo neoöckivan
Sve su prostorije bile dupkom pune opéin¬
na. Koncerat je otvoren Zvonimirovom
himnom. Odvjetnik dr. Ferdo Ivanus
upravo je elektrizovao prisutne svojom
grom na guslama, odigravsi Singelecovu
Fantasie pastoraleg, i de Bériotovu „Scene
de Ballete. Na glasoviru ga je pratila supru¬
gagdja. Stefica. Kao ugodni tenor ista¬
kao se sudac g. Marko Staréevié, ko
je vrlo njezno odpjevao Vilharov -Jorgo¬
vanc i dodao poznatu Hatzovu pLisce Zutig.
Kao atrakcija vederi bio je sopran gdje.
Slave Mitrovié, koja je solo pjevalau
zvadku iz opere =Mariéons. Jos nam je is¬
taknuti, da je mjesoviti zbor osobitom la¬
kocom i finom uvjezbanoscu otpjevao po¬
znatu tesku Mokranjécvu VII. rukovet, te
je bio nagradjen burnim opéim odobrava¬
niem. Kako je bio moralni uspich koncerta
upravo ncotekivan, takav je bio i materi¬
alni, jer je na blagajnu unislo vise od 20
tisuca kruna. Ovaj uspich imade se uz mar¬
jive i pozrtvovne pjevace pripisati ponaj¬
visc vrsnom zborovodji uôitelju Anti Ma¬
tisisu, koji je iza dvomjescčnoga vjezba¬
nja mogao da ovakav upravo sjajni konce¬
0.
najjeftinijeg sjeda¬
se oni, koje danas¬
vercerima, Siberima
aju na blagaini da
st.
da bi umjetnik
dio vu zbilju, ka¬
adije gladovao nego
og tako prljavoga
a je umjeinost sve¬
i protiv dnevno dr¬
pomocu nocnih ple
tralike ubija radost
#o pobudjenje Eula.
d tajantva najvedeg
ji svaki sam mora
golotinji mi se di
ase prije nije niko¬
blje sred #vo da se
b bi osnutak jedne
za telmicko goje¬
a pozornica za tu
eti s prikazivanjem
TEATR U CE¬
Novo Dobaa javlja
ijom druzbe Hudo¬
oskve pregovori, da
anovi njezini prire
a u celjskom siove¬
ERZA U JERUZA-
akanila, da u Pale¬
u sa syrhom, da se
Ita, Tu de se pre¬
om o arapskoj knji¬
1 NA UMJETNIC
DNALNOJ 12102.
et Lettrese, bulletin
ante (neovisne kriti¬
box 17/5
Reigen
ce) veli o Rusima i Poljacima: Rusija,
elikj narod, narod amjeinika, bez svake
sumnje, manjka kod ove svecanosti.
Ogromna praznina, koju imaginacija moz
da jos produbljuje, zja na njenom mie
tu.
Kako je ved redeno: Rusi i Poljaci koji
su ovdje zastupani, ne donose nam Ze¬
ljeno svijetlo nad aktuelnim stanjem sli¬
karstva u njihovim zemljama. Ono Sto
vjesna pjesnicka egzaitacija, bezazleni li
tzam koji sebi dopusta sve slobode.
Od Kislinga, kojega ée godine i rad
mozda ucmiti wyrlo velikim slikarom,
imamo za sada, jedan lijepi i Siroki pej
saz s mora,
Zawadzinki, Poljak, kao i Vera Tar¬
kov, Ruskinja, vrlo s ugodmi slikari cvi
jeca, Gondarova i Laricnov, odlièni ka¬
zalisni dekorateri, donose, da realizuju
voje fantazije boje i forme, reklo bi se
saavrsenu logiku, blagi osjecaj, metodié¬
ku sigurnost, Kikoin, obilan i bogat, slikn
ne pazedi na kubu; a to je Steta, jer malo
ise discipline, mezgovne kontrole, poja
Sala bi osjeéajnu moé slika ovog umjet
nika
Od Lewitzke nasao sam pejsaze sreén#
svjeze kao vizije iz djetigistva, lijepe
kavalire iz legenda.
Kako se dakle vidi iz ovog prikaza, na
toj izlozbi nema najistaknutijih novih rii¬
skih shikara. Dosta je da spomenemo da
nema n Kandinskoga ni Lhagala, dva
imena, koja u Rusiji, a narocito u Nje¬
mackoj (Chagal i u Francuskoj) znade
mnogo. Medjutim -Arts et Lettres: ne
spominju jednog od najznamenijih kipa¬
ra danasnje Evrope, kubistu Aleksandra
Arshipenka, koji je ipak zastupan na toj
zlozbi.
SLOVOS SOCHALNA KNALZNICA
NARODNE ZASTITEx Primismo prva ée¬
tiri sveska ove nase nove knjiznice i to:
svezak I. i II. Dr. M. D. Popoviéa „Deöje
itanjea, te prof. Stjepana Ratkovica: „Sa¬
remeno staranje za djecu i mladeze.
Rad oko zastite djece i mladezi bio je
veé prije rata u punome jeku po svima pro
svjecenima zemljama svijeta, a u ratno
poratno doba razvio se je do nesluéene vi¬
sine. I kod nas je prije rata bilo tragova
oga rada, ograniden na privatnn dobro¬
tvornu djelatnost no tek nove gospodarske,
drustvene i politicke prilike nametnuse
1
nama svom snagom problem staranja za nas
narodni pomladak. Nasa je mlada drkava
odmah u podetku svoga Zivota stala da or¬
gahizira i zastitu djece i mladezi, no do¬
sada su se u tome postigli neznatni uspje¬
si. Jedan od glavnih razloga manje vise ne¬
poznatog mnogima od tih, koji bi imali ili
htjeli na tome polju raditi nije uvijek ja¬
sno, Sto bi i kako bi. Za to je pokrenuta
socijalna knjiznica Narodne Zastite „Slo¬
vos, koja dolazi u pravi das i popunjava
osjetljivu jednu prazninu u nasoj strucnoj
anjizevnosti. Ne bi smiclo biti nijednoga
uditelja, svedenika, lijeénika ni upravnika,
koji ne bi pratio izdanja ove knjiznice, ko¬
a ée im dati jasan pregled svega savreme¬
oga nastojanja na ovom vaknom podrucju
socijalnoga rada. Knjige su napisane posve
popularno i laganim slogom, niome se mo¬
gu okoristiti i inteligentniji lajici, koji mi¬
sie saradjivati u nastojanju oko nasega na¬
odnoga pomlatka. Ovu je knjiznicu prepo¬
rucila kr. zemaljska vlada povjerenistvo za
Prosvietu i vjere svim skolskim zavodima
Hrvatskoj i Slavoniji, a napose narucuje
se kod „Narodne Zastiter u Zagrebu, Josi¬
povac 30. Cijena je I. i II. svesku 8 kruna,
a III. i IV. 24 krune.
PRVI KONCERAT HRVATSKOG PJE¬
VACKOG DRUSTVA SZRINISKIe U
DERVENTI. U subotu dne 8. o. mj. prire¬
dilo je Hrv. pjevačko druitvo sZrinjskic u
Derventi u prostorijama svratista Hill ve¬
liki koncerat, koji je bio bogat na raspo¬
redu a uspich je bio upravo neoöckivan
Sve su prostorije bile dupkom pune opéin¬
na. Koncerat je otvoren Zvonimirovom
himnom. Odvjetnik dr. Ferdo Ivanus
upravo je elektrizovao prisutne svojom
grom na guslama, odigravsi Singelecovu
Fantasie pastoraleg, i de Bériotovu „Scene
de Ballete. Na glasoviru ga je pratila supru¬
gagdja. Stefica. Kao ugodni tenor ista¬
kao se sudac g. Marko Staréevié, ko
je vrlo njezno odpjevao Vilharov -Jorgo¬
vanc i dodao poznatu Hatzovu pLisce Zutig.
Kao atrakcija vederi bio je sopran gdje.
Slave Mitrovié, koja je solo pjevalau
zvadku iz opere =Mariéons. Jos nam je is¬
taknuti, da je mjesoviti zbor osobitom la¬
kocom i finom uvjezbanoscu otpjevao po¬
znatu tesku Mokranjécvu VII. rukovet, te
je bio nagradjen burnim opéim odobrava¬
niem. Kako je bio moralni uspich koncerta
upravo ncotekivan, takav je bio i materi¬
alni, jer je na blagajnu unislo vise od 20
tisuca kruna. Ovaj uspich imade se uz mar¬
jive i pozrtvovne pjevace pripisati ponaj¬
visc vrsnom zborovodji uôitelju Anti Ma¬
tisisu, koji je iza dvomjescčnoga vjezba¬
nja mogao da ovakav upravo sjajni konce¬
0.